Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije održalo je 19. i 20. lipnja 2017. godine konferenciju „20 Years of MSCA in Croatia and future perspectives for researchers´ mobility“. Cilj konferencije bio je obilježiti 20. godišnjicu Marie Sklodowska Curie akcije, kao i uspješnu provedbu projekta NEWFELPRO - Novi međunarodni projekt stipendiranja i mobilnosti za iskusne istraživače.
NEWFELPRO je prvi Marie Sklodowska Curie COFUND projekt u Republici Hrvatskoj, a koji je od 2013. godine do danas omogućio financiranje 76 znanstvenih projekata vrhunskih domaćih i stranih istraživača. NEWFELPRO je omogućio mobilnost hrvatskim istraživačima koji su na ovaj način svoje projekte implementirali na vrhunskim europskim i svjetskim sveučilištima i institutima. Nadalje, hrvatski znanstveni sustav ugostio je strane istraživače, čime se ujedno povećala i vidljivost hrvatskih sveučilišta i instituta. Projekt je u ovih pet godina provedbe uključio 35 inozemnih i 25 domaćih institucija te na taj način pridonio osnaživanju europskoga istraživačkog prostora i dao poticaj izvrsnoj znanosti. Važno je naglasiti i kako je NEWFELPRO 100. projekt MSCA COFUND i prvi COFUND koji je implementiran u Hrvatskoj i regiji jugoistočne Europe.
Tijekom dvodnevne konferencije predstavnici Europske komisije, predstavnici tijela nadležnih za istraživanje i razvoj iz različitih europskih zemalja, istraživači i administrativno osoblje uključeni u MSCA programe iznijeli su svoje preporuke, mišljenja i iskustva o provedbi, financiranju i praksi uspješnih MSCA projekata, internacionalizaciji znanstvene karijere i radnim uvjetima za istraživače. Naglašen je utjecaj NEWFELPRO-a na pružanje potpore u provedbi izvrsnih istraživanja, na razvijanje međunarodnih mreža između pojedinih istraživača i istraživačkih institucija, kao i omogućavanje provedbe vrhunskih istraživanja u područjima od interesa samih istraživača. Također, razmotrio se širi utjecaj MSCA na istraživačke sustave iz perspektive kreatora politike i stručnjaka, uključujući i način na koji su zemlje uspjele poboljšati njihovu provedbu. U hrvatskome kontekstu, iskustvo NEWFELPRO-a imalo je značajan utjecaj na istraživački sustav u smislu internacionalizacije, unaprjeđenje zakonodavnog okvira, procedura i koordinacije među tijelima, kao i podizanja svijesti u istraživačkoj zajednici o vrijednosti međunarodne mobilnosti.
Na konferenciji se razgovaralo i o mnogim izazovima s obzirom na sudjelovanje u Obzoru 2020. i specifično MSCA programima. Mnoge zemlje suočile su se s izazovima u pisanju uspješnih projektnih prijava zbog vrlo visoke kompetitivnosti, pravodobnim nacionalnim financiranjem, kao i izazovima u provedbi tehničke prirode
koji se odnose na prava intelektualnog vlasništva, osiguravanje sinergije itd.
Tijekom konferencije izložene su uspješne priče zemalja koje su postigle izvrsne rezultate u MSCA programima. Na primjer, Češka je uspjela ostvariti impresivne rezultate uz velika ulaganja u istraživačku infrastrukturu u Brnu (700 milijuna eura), što je stvorilo atraktivne radne uvjete i rezultiralo povećanjem broja dolaznih međunarodnih istraživača od kojih je 60% ostalo u regiji. S druge strane, Španjolska svoj impresivan uspjeh u MSCA ne vidi kao izravnu posljedicu velikog povećanja ulaganja, već uspjeh smatraju posljedicom snažne političke predanosti u poboljšanju rezultata istraživanja i pružanja potpore strukturama u ovom području.
Razgovaralo se i o strukturi i sadržaju različitih programa u sklopu MSCA te o širem kontekstu Obzora 2020. Nadalje, poseban naglasak bio je na „pečatu izvrsnosti“ te je izložen švedski model primjene ovog instrumenta. Sudionici su se složili kako bi Europska komisija trebala razmotriti model dodjele MSCA certifikata projektima podržanima iz nacionalnih fondova uz instrument pečata izvrsnosti budući da neki istraživači odbacuju mogućnost sudjelovanja u nacionalnim shemama izvrsnosti zbog preferiranja 'prestiža' oznake MSCA.
Predstavnici hrvatskoga Ministarstva znanosti i obrazovanja razgovarali su o nacionalnim rezultatima na ocjeni Obzora 2020. i hrvatskim perspektivama za FP9, dok je Urban Krajcar iz slovenskoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa razgovarao o jazu sudjelovanja na putu prema FP9. Također, iznesene su neke zanimljive usporedbe s obzirom na provedbu COFUND-a u FP7 i H2020.
Jedna od temeljnih tema konferencije bila je i „podjela sudjelovanja“ u Obzor 2020. (s naglaskom na MSCA). Naime, „stare“ države članice sudjeluju više od „novih“ država članica, što otvara pitanja o razlozima i koji su najbolji načini za rješavanje navedenog problema. Navedena tema posebno je obrađena tijekom okruglog stola na kraju prvog dana konferencije gdje su uz predstavnike Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Austrije bili i predstavnici Europske komisije. Kao što je naglasio Bodo Richter iz Europske komisije, vrlo je važno da se države članice uključe u akcije koje bi pomogle u rješavanju spomenutih pitanja. Jedna od ključnih točaka spomenutih tijekom okruglog stola bila je i pitanje razvoja posebne strategije za širenje zemalja i uvođenje nacionalnih kvota. Iako je postignut konsenzus o tome kako države članice i njihove institucije imaju određene prednosti prilikom podnošenja zahtjeva za financiranje te kako su istraživačke institucije u zemljama koje se šire, uključujući i Hrvatsku, možda manje atraktivne stranim istraživačima, nacionalne kvote i posebne strategije nisu nužno pravi put jer bi mogle rezultirati još većim nejednakostima. Međutim, zemlje regije trebale bi raditi na privlačenju više inozemnih istraživača u svoje institucije, a razlike bi se trebale ponajprije rješavati na nacionalnoj razini. Što se tiče Hrvatske, identificirani su neki od ključnih izazova, niska mobilnost istraživača i njihovo slabo znanje raspoloživih sredstava i programa koji u konačnici rezultiraju niskim stopama primjene, što je ujedno problem i u susjednim zemljama.
Konferencija je omogućila razmjenu iskustva i kontakata te će poslužiti kao platforma za buduće planiranje programa i projekata u sklopu MSCA.